Budući da ili buduć da – dvojba koja se rješava u jednoj rečenici. Pravilno je samo budući da. Oblik buduć u hrvatskome standardnom jeziku ne postoji, ni kao pridjev, ni kao prilog, ni kao dio veznika.
Ako vam treba samo to, riješeno je. Ako vas zanima zašto je tako i gdje se uz taj veznik griješi puno češće nego kod samoga oblika, ostatak teksta pokriva zarez, red riječi i tri pogreške koje se javljaju gotovo svaki dan.
Zašto oblik buduć ne postoji
Pretraga oblika buduć na Hrvatskome jezičnom portalu vraća poruku da nijedna natuknica ne zadovoljava zadane uvjete. Nema ga ni u Mrežniku, mrežnome rječniku Instituta za hrvatski jezik. Riječ jednostavno nije zabilježena.
Zabilježeno je budući, i to u dva različita gramatička lika:
- pridjev budući – budući mjesec, buduća majka, budući student
- glagolski prilog sadašnji glagola biti, od kojega je nastao veznik budući da
Tvorba je pravilna i predvidljiva: uzme se treće lice množine prezenta, budu, i doda nastavak -ći. Isti obrazac vidite kod rade → radeći ili pišu → pišući. Završetak je dakle -ući, nikad -uć, pa skraćenoga oblika nema odakle biti.
Pridjev budući ima samo određeni oblik, dakle nema neodređenoga parnjaka buduć kao što zelen stoji uz zeleni. Zato buduć da nije stilska varijanta ni razgovorni oblik, nego pogreška.
Budući da ili buduć da: odakle dvojba uopće dolazi
Dvojba nastaje iz govora. U brzom izgovoru završno -i se guta, pa se čuje nešto između budući i buduć. Isti mehanizam stoji iza dvojbi tipa proslijeđujem ili prosljeđujem i donijeti ili donjeti – uho čuje jedno, norma traži drugo.
Drugi izvor zabune je pridjev. Kad kažete budući predsjednik, riječ se sklanja: budućega predsjednika, budućemu predsjedniku. Kad je dio veznika, ne mijenja se nikako. Veznik budući da nepromjenjiv je, piše se u dvije riječi i nikada ne dobiva padežni nastavak.
Pogreška koja je češća od buduć
U praksi se puno češće izgubi da nego -i. Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik izrijekom upozorava da skraćeni oblik budući, bez da, ne pripada standardnomu jeziku.
| Pogrešno | Pravilno |
|---|---|
| Buduć da je kasno, idemo kući. | Budući da je kasno, idemo kući. |
| Budući je bilo malo posjetitelja, dvorana je djelovala prazno. | Budući da je bilo malo posjetitelja, dvorana je djelovala prazno. |
| Budući da su zakasnili nisu čuli predavanje. | Budući da su zakasnili, nisu čuli predavanje. |
Zarez uz budući da je obvezan
Hrvatski pravopis u poglavlju o zarezu navodi pravilo za inverziju: zarez se piše iza zavisne surečenice koja dolazi ispred glavne. Među primjerima stoji upravo naša konstrukcija:
Budući da su pobijedili, mogu slaviti.
Surečenica s budući da po normi uvijek stoji ispred glavne, pa zarez koji je zatvara nikad ne izostaje.
Kod veznika jer vrijedi obrnuto: ispred njega zarez se ne piše. Više o tome kako zarez razdvaja surečenice pisali smo u tekstu o razlici između da li, dali i je li.
Budući da ili jer – nisu zamjenjivi
Ovo pravilo mijenja rečenicu više od samoga pravopisa, a većina ga ljudi ne zna. Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik navodi da su ta dva veznika položajno ograničena, i to suprotno jedan drugome.
- budući da – samo kad zavisna surečenica stoji ispred glavne
- jer – samo kad zavisna surečenica stoji iza glavne
Zato rečenica Doći ću budući da si me pozvao nije pravilna. Pravilno je Doći ću jer si me pozvao ili Budući da si me pozvao, doći ću. Isto vrijedi i za obrnuti smjer: Jer si me pozvao, doći ću ne valja.
Ostali uzročni veznici nemaju to ograničenje. Zato što, zbog toga što, stoga što i s obzirom na to da mogu stajati i ispred i iza glavne surečenice, pa su korisni kad vam red riječi ne odgovara.
Usput, pleonastični spojevi zato jer, stoga jer i zbog toga jer ne pripadaju standardu. Ostanite na jer ili na zato što. Ista podjela na standard i nestandard vrijedi i kod parova uvjet ili uslov te tijekom ili tokom.
Pošto nije uzročni veznik
Jezični savjetnik je i tu jasan: pošto je vremenski veznik i znači da se radnja zavisne surečenice dogodila prije radnje glavne. Pošto je položila sve ispite, otišla je na ljetovanje. To je pravilna uporaba.
U uzročnom značenju pošto nije standardno. Hrvatski jezični portal uz to značenje stavlja oznaku razgovorno i upućuje na jer, budući da, zato što i zbog toga što.
| Umjesto | Napišite |
|---|---|
| Pošto je bio zauzet, nije stigao kupiti mlijeko. | Budući da je bio zauzet, nije stigao kupiti mlijeko. |
| Nije otvorio vrata pošto nije čuo zvono. | Nije otvorio vrata jer nije čuo zvono. |
I još jedan skraćeni veznik: s obzirom da
Složeni veznici u hrvatskome se rado krate, i gotovo uvijek pogrešno. Standardu pripada samo s obzirom na to da. Oblici s obzirom da i obzirom da nisu standardni, jednako kao ni budući bez da.
Isti obrazac vrijedi i za bez obzira na to što, koji se često krati u bez obzira što. Ako pamtite samo jedno pravilo, neka bude ovo: složeni veznik ne krati se. Piše se u cijelosti, koliko god dugačak bio.
Primjeri koje možete prepisati
- Budući da su pobijedili, mogu slaviti.
- Budući da su zakasnili, nisu čuli cijelo predavanje.
- Budući da je bilo malo posjetitelja, dvorana je djelovala prazno.
- Budući da me boli noga, mama će me odvesti u školu.
- Budući da si me pozvao, doći ću.
- Budući da je bio jako zauzet, nije stigao kupiti mlijeko.
Obrazac je uvijek isti: budući da + zavisna surečenica + zarez + glavna surečenica. Kad ga jednom uhvatite, više ne morate razmišljati.
Norme provjerite izravno na izvoru: Hrvatski pravopis, pravilo o zarezu, Hrvatska školska gramatika o uzročnim rečenicama i Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik.
Slične dvojbe
Ako vas zanimaju parovi koji se rješavaju po sličnoj logici, pogledajte ovisno ili zavisno, s ili sa, u stvari ili ustvari i sa mnom ili samnom. Sve četiri dvojbe dijele istu podlogu: govor spaja ili krati ono što se u pismu piše odvojeno i u cijelosti.
Za razlike u značenju, a ne samo u obliku, korisni su i tekstovi greška ili pogreška, pravilno ili ispravno te njeno ili njezino.
Česta pitanja
Budući da ili buduć da – što stoji u rječniku?
Samo budući. Hrvatski jezični portal za oblik buduć ne vraća nijednu natuknicu, a Mrežnik ga također ne bilježi. Veznik glasi budući da i piše se u dvije riječi.
Ide li zarez iza budući da ili ispred?
Ni jedno ni drugo – zarez ide na kraju cijele surečenice koju budući da uvodi, dakle prije glavne surečenice. Budući da pada kiša, ostajemo doma.
Smije li budući da doći na kraj rečenice?
Ne. Po Hrvatskoj školskoj gramatici taj veznik dolazi samo u inverziji, dakle ispred glavne surečenice. Kad uzrok treba doći na kraj, upotrijebite jer ili zato što.
Je li pošto isto što i budući da?
Nije. Pošto je vremenski veznik i znači „nakon što”. U uzročnom značenju označen je kao razgovoran, pa u pisanju posegnite za budući da ili jer.