Pisanje na hrvatskom ponekad zna biti frustrirajuće, pogotovo kad naiđete na riječi koje zvuče gotovo isto. Većina ljudi se zbuni oko toga piše li se svjetlo ili svetlo.
U standardnom hrvatskom jeziku, jedini ispravan oblik je svjetlo. Svetlo dolazi iz srpskog jezika i nije prihvatljiv u hrvatskoj normi.
Ovo nije tek mala pravopisna sitnica. Ovdje se radi o osnovnoj razlici između dva standarda.
Ako ste se ikad pitali što je točno ispravno, niste sami. Evo što trebate znati.
Koji Je Oblik Standardan U Hrvatskom
U hrvatskom jeziku, koristite samo svjetlo. Tako pišu i Hrvatski pravopis i Hrvatski jezični portal.
Svjetlo je imenica srednjeg roda. Njezini oblici su: svjetlo, svjetla, svjetlu, svjetlom, svjetala.
Uvijek pišete s ij skupinom, odnosno jatovskim odrazom. U hrvatskom standardu, to je ije ili je, ovisno o duljini sloga.
Kratki slog znači je, dugi slog znači ije. Kod svjetlo radi se o kratkom slogu, pa pišete svjetlo. Nikako svetlo.
Isto vrijedi i za srodne riječi:
- svjetlost
- svjetiljka
- svjetionik
- svjetlina
Kad pišete tekst za hrvatsku publiku, držite se oblika svjetlo.
Zašto Dolazi Do Zabune
Zabuna se najčešće događa zbog izloženosti srpskom jeziku na internetu, u medijima, ili na društvenim mrežama. Svetlo je standardno u srpskom, pa se često pojavljuje u tekstovima iz Srbije.
Kad stalno čitate oba jezika, oblici se lako pomiješaju. Mozak prepoznaje oba kao poznata, pa ruka nekad napiše ono što prvo padne na pamet.
Izgovor dodatno zbunjuje. U brzom govoru, razlika između svjetlo i svetlo skoro nestane, pogotovo u neformalnim razgovorima.
Još jedna česta greška je svijetlo. Ljudi često misle da je ije uvijek ispravno, ali ovdje nije slučaj. Kod ove imenice slog je kratak, pa se piše je.
Svijetlo i svjetlo nisu isto. O toj razlici nešto više u nastavku.
Razlika Između Standarda I Govorne Prakse
U svakodnevnom govoru, posebno po nekim dijelovima Hrvatske, čut ćete razne varijante. To je normalno, svaki jezik ima svoje lokalne trikove.
Kad pišete, pravila su jasna. Pisani standard ne dopušta improvizaciju.
Govorna praksa dopušta fleksibilnost. Dijalekti i kolokvijalni govor žive po svojim pravilima. Pisani jezik ima svoja.
Pogledajte tri oblika koja se često pojavljuju:
| Oblik | Status | Značenje |
|---|---|---|
| svjetlo | Standardno hrvatsko | Imenica; izvor ili pojava osvjetljenja |
| svijetlo | Pridjev ili glagolski oblik | Opisuje boju ili ton; npr. svijetlo plava |
| svetlo | Standardno srpsko | Nema mjesta u hrvatskom standardu |
Primjer: Upali svjetlo – ovdje je riječ o imenici. Odabrala sam svijetlo plavu boju – ovdje je pridjev.
Nije samo pravopis u pitanju. Ovdje se radi o sasvim različitim vrstama riječi i njihovim ulogama.
U govoru ljudi ponekad zamijene te oblike i nitko ne pravi dramu oko toga. No u pisanju, to je pravopisna greška.
Primjeri Točne Uporabe U Rečenicama
Evo nekoliko rečenica koje pokazuju kako zapravo koristiti svjetlo i srodne oblike.
Imenica svjetlo u različitim padežima:
- Upali svjetlo u hodniku prije nego što uđeš.
- Fotografija je nastala uz prirodno svjetlo, bez bljeskalice.
- Sunčevo svjetlo stigne do nas za otprilike osam minuta.
- U toj sobi nedostaje svjetla za čitanje.
- Ulična svjetla pale se automatski kad padne mrak.
Pridjev svijetlo u rečenicama:
- Odabrao si svijetlo zelenu boju za zidove.
- Njezina kosa je svijetlo smeđa, gotovo zlatna kad je sunce.
Glagol svjetliti i srodnice:
- Svjetionik na rtu pomaže brodovima kroz noć.
- Svjetlost na kraju tunela nije uvijek samo metafora.
Ako zapneš, samo se pitaj: govoriš li o izvoru ili pojavi osvjetljenja? Ako da, trebaš imenicu svjetlo. Opisuješ li boju ili nešto što je svjetlije nijanse? Onda koristi pridjev svijetlo. Oblik svetlo ne koristi se u hrvatskim tekstovima.